NaslovnaSvetac danaSveti Ivan Josip od Križa i sveti Lucije

Sveti Ivan Josip od Križa i sveti Lucije

Ožujak
Nedjelja, 5. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

sveti_ivan_josip_od_kriza

Današnji sveti zaštitnik je Ivan Josip od Križa (San Giovan Giuseppe della Croce), talijanski franjevac, zaštitnik Ischije. Rodio se na Veliku Gospu, 15. kolovoza 1654., kao Carlo Gaetano Calosirto na vulkanskom otoku Ischiji u Tirenskom moru, udaljenom od Napulja oko 30 kilometara. Sin uglednih roditelja, školovao se kod redovnika augustinaca, a među svojim vršnjacima isticao se dubokom i iskrenom pobožnošću. Posebnu pobožnost iskazivao je prema Kristu patniku, a u želji da se što više zbliži s Isusovim mukama, bičevao se do krvi.

sveti_ivan_josip_od_kriza_3

Već kao petnaestgodišnjak odlučio se za redovnički život i pridružio se franjevačkom redu. Izabrao je strogu granu bosonogih franjevaca, koji su slijedili pokorničke reforme svetog Petra Alkantarskoga. Stupio je 1670. u njihov napuljski samostan Santa Lucia al Monte i uzeo redovničko ime Ivan Josip od Križa. Godine 1674. osnovao je samostan u Alifeu (Campania) i sudjelovao u njegovoj izgradnji kao jedan od zidara. Za svećenika je zaređen 1677., a potom je djelovao kao učitelj novaka, samostanski gvardijan i provincijal.


Otvorio je nekoliko redovničkih kuća u Napulju i usrdno se trudio oko poboljšanja i stege redovničkog života. Karizmatik i isposnik, bio je duhovni vođa i savjetnik mnogih duša, među njima i nekih svetaca. Omiljeni ispovjednik, obratio je mnogobrojne grešnike. Vizionar i mistik, posjedovao je dar proricanja budućnosti i ispitivanja srdaca, doživio mnoge ekstaze, levitacije i bilokacije. Pripisuju mu se brojna čudesa, ozdravljenja i ukazanja, u kojima je susretao Isusa i Mariju. Preminuo je na današnji dan, 5. ožujka 1734., u samostanu Santa Lucia al Monte u Napulju. Blaženim ga je proglasio 1789. papa Pio VI., a svetim 1839. papa Grgur XVI. Zaštitnik je otoka Ischije te mnogih župa i crkava diljem Italije i svijeta.

Sveti Lucije

Sveti Lucije (Lucius) I., rimski papa, 22. nasljednik svetog Petra, vladao je Crkvom od 25. lipnja 253. do 5. ožujka 254. Sin Porfirijana, rođeni Rimljanin, postao je pripadnikom rimskog klera pod papama Fabijanom i Kornelijem. Izabran je za papu nakon progona pape Kornelija. Živio je asketski, zahtijevao od svećenstva ćudoredno vladanje i borio se protiv krivovjerja. Poput svojeg prethodnika Kornelija bio je blag prema kršćanima povratnicima i pokajnicima, koji su se u strahu od progona privremeno odrekli vjere. Za progona kršćana u doba cara Valerijana i njegovog sina, cara Galijena, najprije je prognan iz Rima, a potom pozvan natrag.

Njegov povratak bio je velik događaj i snažno je odjeknuo u kršćanskim zajednicama. Sveti Ciprijan, biskup Kartage, koji je papi Luciju već pismeno čestitao na izboru za papu, sada mu se obratio riječima: „Možda Vas je Gospodin pozvao natrag u Rim, kako bi Vam osigurao značajnije mjesto Vašeg budućeg mučeništva." Dugo se smatralo da je papa Lucije I. mučen i pogubljen u Rimu na današnji dan, 5. ožujka 254. Kasnije je utvrđeno da je ipak umro prirodnom smrću. Pokopan je na groblju svetog Kalista, a njegove relikvije prenesene su 821. u rimsku crkvu svete Cecilije. Dio relikvija (glava) dospio je oko 1100. u danski grad Roskilde, a danas se čuva u katedrali svetog Ansgara u Kopenhagenu. Zaštitnik je danskog otoka i pokrajine Sjælland.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 5. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).