NaslovnaSvetac danaSveti Donat, sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario, sveta

Sveti Donat, sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario, sveta Walburga

Veljača
Nedjelja, 25. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

sveti_donat

Danas zajedno sa Zadranima slavimo svetoga Donata, zadarskog biskupa i diplomata. Rodio se u drugoj polovini VIII. stoljeća, prema predaji u Zadru, premda neki smatraju da je bio Irac. Spominje se u franačkim analima iz 805. kao izaslanik dalmatinskih gradova kod Karla Velikog u Thionvilleu. Posredovao je pri mirenju Franaka s Bizantom (Aachenski mir, 812.). Pripisuje mu se izgradnja zadarske crkve, rotonde (najprije Presvetog Trojstva, poslije svetog Donata), izgrađene početkom IX. stoljeća. Sačuvan je mramorni kovčeg s Donatovim zavjetnim napisom za relikvije srijemske mučenice svete Anastazije (Stošije). Prema predaji, te je relikvije Donat donio iz Carigrada, kada je s mletačkim duždem Beatom, u ime Karla Velikog, godine 804. pregovarao s bizantskim carem Nikeforom o razgraničenju između Bizanta i hrvatskog kneževskog područja u Dalmaciji. Sveti Donat je svetičine kosti prenio u svoj Zadar i pohranio ih u tadašnjoj katedrali svetog Petra, koja je kasnije posvećena svetoj Stošiji.

sveti_donat_2

Neki smatraju da je u Bizantu dobio na dar i relikvije svetog Krševana mučenika. Preminuo je oko godine 811., a pokopan je u veličanstvenoj crkvi Presvetog Trojstva, koju je obnovio i koja je u XV. stoljeću po njemu i dobila ime. Nakon provale Francuza u Zadar, 1809., kosti svetog Donata prenesene su u katedralu svete Stošije gdje se i danas nalaze.


Sveti Donat zaštitnik je Zadra, te našim dragim Zadranima i ovom prigodom čestitamo njihov blagdan.

Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario

Sveti Luigi Versiglia, talijanski salezijanac, biskup i mučenik, rođen je 5. lipnja 1873. u naselju Oliva Gessi (provincija Pavia, Lombardija). S 12 godina stupio je u oratorij svetog Ivana Bosca, 1889. postao salezijanac, studirao filozofiju na Gregoriani u Rimu, a 21. prosinca 1895. zaređen je za svećenika. Bio je najprije deset godina poglavar novaka u gradu Genzano di Roma (Lazio). Poveo je 1906. prve salezijanske misionare u Kinu.

Nakon utemeljenja salezijanske matične kuće u Macau, posvećen je 1920. za biskupa i imenovan za prvog apostolskog vikara u Shaoguanu (provincija Guangdong, južna Kina). U teškim vremenima, prožetim političkim sukobima, socijalnim teškoćama i širenjem kriminala, bio je mudar i neumoran pastir, više brižni otac nego strogi poglavar. U svojem vikarijatu otvorio je sjemenište, škole, sirotište i dom za stare i nemoćne pa su ga cijenili i nekršćani.

don Callisto Caravario

Njegov prijatelj i subrat, mladi misionar, don Callisto Caravario, svećenik salezijanac, rodio se 18. lipnja 1903. u Cuorgnèu (provincija Torino, Pijemont), u pobožnoj radničkoj obitelji. Školovao se u salezijanskom oratoriju i 1919. postao salezijanski novak. Upoznao je biskupa Luigija Versigliu 1921. u Torinu i tada mu rekao: „Biskupe, vidjet ćemo se uskoro u Kini!" Plemenit i blag mladić, otputovao je 1923. u Kinu. Najprije je kao misionar djelovao u Macau, potom na otoku Timoru, a od 1929. u Shaoguanu, gdje ga je biskup Versiglia zaredio za svećenika.

Za vrijeme jednog pastoralnog putovanja u malu kršćansku misiju u Lianzhou (provincija Guangdong, južna Kina), područje opustošeno građanskim ratom, brod na kojem su plovili biskup Luigi, don Callisto i petero mladih ljudi, dva učitelja, njihove sestre i jedna vjeroučiteljica, napali su kineski riječni gusari, njih desetak. Razbojnici su najprije tražili da im misionari plate 500 dolara, a kad su im misionari odgovorili da nemaju novaca, odlučili sa sobom odvesti tri djevojke. Dvojica salezijanaca stali su pred njih i nisu im to dopustili. Razbojnici su ih nato odveli u obližnju šumu, srušili na tlo, svezali ih, istrgnuli im križeve s vrata i potom ih ustrijelili. Salezijanski mučenici umrli su s molitvom na usnama. O njihovom junaštvu kasnije su svjedočili njihovi suputnici. Dogodilo se to na današnji dan, 25. veljače 1930., nedaleko Lianzhoua. Otete djevojke oslobodila je nakon nekoliko dana kineska vojska. Papa Ivan Pavao II. proglasio je mučenike Luigija Versigliu i Callista Caravarija 15. svibnja 1983. blaženima, a 1. listopada 2000. svetima, zajedno s još 118 kineskih mučenika. Tada je veliki papa izjavio: „Dvojica salezijanaca postali su sveci ne zbog toga što su bili mučenici, već su postali mučenici zbog toga što su bili sveci".

Sveta Walburga

Sveta Walburga (Walpurga, Valpurga, Valderburg, Valborg) iz Heidenheima, anglosaksonska benediktinska redovnica i misionarka, rođena je oko 710. u Devonu (jugozapadna Engleska) u plemićkoj obitelji, kao kći zapadnosaksonskog kralja, svetog Richarda Hodočasnika i Winne, sestre svetog Bonifacija, te kao sestra svetog Willibalda i svetog Winibalda. S deset godina ostala je bez oca, a odgojena je u samostanu Wimborne (istočni Dorset) kao učenica opatice, svete Tette. U tom samostanu provela je 26 godina. Njezin ujak, sveti Bonifacije, poveo ju je 735. u Njemačku kako bi mu pomogla u širenju kršćanstva. Najprije je stupila kao redovnica u samostan Tauberbischofsheim na rijeci Tauber (sjeveroistok pokrajine Baden-Württemberg), u kojem je poglavarica bila njezina bivša učiteljica sveta Lioba (Leoba). Walburga je 752. prešla u samostan u Heidenheimu (Bavarska), koji je utemeljio njezin brat Winibald. Drugi Walburgin brat, Willibald, bio je biskup Eichstätta (Bavarska). 

Nakon smrti brata Winibalda, poglavara samostana u Heidenheimu, Walburga je 761. preuzela njegovo vodstvo. U njezino vrijeme taj dvojni samostan (ženski i muški) postao je jedno od duhovnih središta južne Njemačke, a Walburgu smatraju prvom engleskom i njemačkom spisateljicom. Sveta Walburga preminula je na današnji dan, 25. veljače 779, u Heidenheimu. Njezine relikvije donesene su 1. svibnja 870. u novosagrađenu opatiju svete Walburge u Eichstättu. Noć uoči 1. svibnja, kao pozdrav dolasku ljeta, neki njoj u čast nazivaju „Walpurgina noć“ („Walpurgisnacht“). Pripisuju joj se mnoga čudesa. Svetom ju je 870. proglasio papa Hadrijan II. Zazivaju ju kod kašlja, ugriza pasa, gladi, bjesnoće, kuge i oluje, a zaštitnica je lađara, skelara, poljodjelaca, žetve, ljetine i mornara, biskupija Eichstätt (Bavarska) i Plymouth (Engleska), te mnogih gradova, crkava i kapela u Njemačkoj, Austriji, Italiji (Južni Tirol), Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Švicarskoj, Rumunjskoj, Engleskoj i SAD-u (Virginia Dale, Colorado).

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 25. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.