NaslovnaSvetac danaKatedra svetog Petra apostola i sveta Margareta iz Cortone

Katedra svetog Petra apostola i sveta Margareta iz Cortone

Veljača
Četvrtak, 22. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

katedra_svetog_petra

Kada govorimo o Katedri svetog Petra apostola (Cathedra sancti Petri) mislimo na relikviju, papinsko prijestolje u crkvi svetog Petra u Rimu ili u prenesenom smislu na Stolicu svetog Petra ili Svetu Stolicu, što se u diplomatskom izrazu već od srednjega vijeka odnosi na samog papu i državu Vatikan (Santa sede). Blagdan Katedre svetog Petra slavio se na današnji dan u Rimu već od IV. stoljeća kao znak jedinstva Crkve sazidane na Kristovom namjesniku.

katedra_svetog_petra_3

To je dan kad se prisjećamo evanđeoskog teksta svetog Mateja, posebno dragog srcu svakog katolika, po kojem doznajemo da je Petar temelj naše Crkve. Isus je Petru rekao: "Ti si Petar-Stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju, i Vrata pakla neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskog, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano i na nebesima, a što razriješiš na zemlji, bit će razriješeno i na nebesima". Riječi „stijena" i „ključevi" jasno se odnose na Petrovu osobu i govore o snazi njegove vjere i vlasti koja mu je povjerena.

Sveta Stolica-simbol papinstva, Lateranska bazilika u Rimu

Već od ranih kršćanskih vremena štovala se Petrova katedra kao simbol papinske učiteljske vlasti. Nekada su je pape koristili kao prijestolje pa se često mislilo da ju je koristio i sam sveti Petar, no papama ju je 875. darovao car Karlo Ćelavi. Očuvana je do danas i sastoji se od tri dijela. Najstariji potječe iz apostolskih vremena, drugi, od bjelokosti iz V. ili VI. stoljeća, a najnoviji je onaj iz razdoblja od IX. do XI. stoljeća. Pozlaćenu brončanu oplatu izradio je od 1647. do 1653. slavni kipar i arhitekt Gian Lorenzo Bernini.

Sveta Stolica - grb

Današnja svetkovina podsjeća nas katedrom svetoga Petra kao svojevrsnim trajnim simbolom na činjenicu da je Krist Gospodin imenovao svoga namjesnika na zemlji, namijenio mu ulogu učitelja i pastira, a njegova služba i misija proteže se kao neprekinuti, neraskidivi lanac sve do modernih vremena. „Vrata paklena" njegovu Crkvu neće i ne mogu nadvladati.

Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta (Margherita) iz Cortone, talijanska pokornica i franjevačka trećoredica, rođena je 1247. u Lavianu kod Perugie (Umbrija) kao kći siromašnih roditelja poljodjelaca. Ostala je bez majke sa sedam godina, a maćeha ju nije podnosila. Lijepa djevojka, postala je sa 17 godina ljubavnica Arsenija, plemića iz Montepulciana (provincija Siena, Toscana), rodila mu sina i živjela s njim devet godina u njegovom dvorcu, u bogatstvu i raskoši. Godine 1273., Arsenio je otišao jednog dana u lov sa svojim omiljenim psom, na području obližnjeg Petrignana. Nakon dva dana pas se vratio bez gospodara i cvilio. Margareta je pošla za psom, koji ju je doveo do šume i jame prekrite granjem. Kad je uklonila granje, našla je u jami tijelo svojeg ljubavnika, izbodeno bodežima. Napali su ga i ubili razbojnici. Margareta se skamenila i dugo buljila u tijelo, s kojeg je nestala svaka ljepota. Strašno ju je potresla ova Božja kazna i odmah je odlučila da će se odreći grijeha i započeti oštru pokoru. Suznih očiju vratila se u očev dom u Laviano, ali maćeha ju je otjerala kao javnu grešnicu, koja je nanijela veliku bruku obitelji.

Margareta se tada uputila u Cortonu (provincija Arezzo, Toscana) i potražila utočište kod franjevaca. Njezini duhovnici, a kasnije i biografi, bili su franjevci Giovanni da Castiglione i Giunta Bevegnati. Ispovijedila se, a franjevci su ju zajedno s njezinim sinom preporučili tamošnjim plemenitim ženama. Nastanila se kod tih žena i započela oštru pokoru. Rasprodala je sve dragocjenosti i novac podijelila siromasima. Preko dana nije ništa jela, a samo je u predvečerje uzimala malo kruha i povrća. U pokorničkoj odjeći, s užetom oko vrata, otišla je u svoje selo i javno zatražila oproštenje za svoj prethodni grešni život. U Cortoni se posvetila brizi za bolesne i siromašne. Htjela je stupiti u neki strogi red, ali su je svećenici upozorili da mora ostati u svijetu zbog brige za sina. Stoga je 1277. stupila u franjevački treći red. Uspjela je 1278. pribaviti sredstva za izgradnju bolnice za siromahe i beskućnike, u kojoj su posluživale njezine suradnice, „poverelle", pobožne žene iz udruge trećoredica koju je osnovala 1286. godine.

Doživjela je mnoga mistična iskustva, ukazanja i viđenja. Kad je njezin sin odrastao, i on je stupio u franjevački red i zaređen je za svećenika. Margareta, koju su prozvali „franjevačkom Magdalenom", čudesno je uz vodstvo braće franjevaca napredovala u svetosti. Njezin primjer potakao je i mnoge druge grešnike u Cortoni i okolici na obraćenje i pokoru. Krist Gospodin udijelio je Margareti brojne milosti, a ona je tu ljubav uzvraćala još većom pokorom. Preminula je u Cortoni na današnji dan, 22. veljače 1297. Blaženom ju je proglasio 1515. papa Leon X., a svetom 1728. papa Benedikt XII. Njezine relikvije počivaju u franjevačkoj crkvi u Cortoni, koja nosi njezino ime. Zazivaju je kod umobolnosti, duševnih bolesti, napasti, gubitka roditelja, a zaštitnica je trećoredica, lažno optuženih ljudi, beskućnika, skitnica, potepuha, primalja, pokornica, pokajnica, samohranih majki, osoba kojima se rugaju zbog pobožnosti, nekadašnjih prostitutki, grada Cortone te mnogih talijanskih župa, crkvi i kapela.

 

Svi datumi

  • Četvrtak, 22. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.