NaslovnaSvetac danaSedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih, sveti Evermod iz Ratzeburga

Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih, sveti Evermod iz Ratzeburga i sveti Bonozije

Veljača
Subota, 17. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

sedam_svetih_osnivaca_bdm

Danas slavimo sedmoricu svetih utemeljitelja Reda Marijinih slugu ili servita, prosjačkog reda osnovanog 1233., znamenitog po osobitom štovanju Blažene Djevice Marije. Bili su to ugledni firentinski građani Buonfiglio dei Monaldi (sveti Bonfilio), Giovanni di Buonagiunta (sveti Bonagiunta), Amadeus degli Amidei (Bartolomeo, sveti Amadio), Ricovero dei Lippi-Ugguccioni (Ugo, sveti Uguccione), Benedetto dell' Antella (sveti Manetto), Gherardino di Sostegno (Gherardino, sveti Sostegno) i Alessio de' Falconieri (sveti Alessio). Svi su oni pripadali moćnom cehu trgovaca, koji je znatno utjecao na gospodarski, kulturni i vjerski život Firence. Putujući Italijom, Francuskom i Flandrijom, vidjeli su bujan procvat kršćanstva, ali i mnoge krivovjerne sljedbe, sukobe i rascjep među vjernicima. Potaknuti Duhom Svetim, tih sedam pobožnih trgovaca odlučilo je 1233. slijediti siromašnog i raspetog Krista te živjeti u siromaštvu i pokori. Prema predaji, na blagdan Velike Gospe ukazala im se Marija, pozvala ih da napuste svijet i posvete se vječnim pitanjima.


Ostavili su za sobom obitelji, poslove i životne radosti. Okupili su se u Cafaggiu, izvan firentinskih gradskih vrata, da bi se "mogli u većoj slobodi posvetiti razmatranju", živjeti prema evanđelju i činiti djela ljubavi. Godine 1241. povukli su se na brdo Monte Senario, 18 kilometara sjeverno od Firence i počeli živjeti kao pustinjaci. Svoju družbu nazvali su Redom slugu Blažene Djevice Marije, oblačili se u crnu redovničku odjeću i živjeli prema pravilima svetog Augustina. Uz nasljedovanje Krista naročito su se povezali s Majkom Božjom, kao svojom odvjetnicom i posrednicom. Sve svoje poslove započinjali su sa "Zdravo Marijo" ili "Zdravo Kraljice" i na osobit način slavili subotu kao dan Majke Božje. Njihovo djelovanje odobreno je 1249., potvrdio ga je 1256. papa Aleksandar IV., 1304. papa Benedikt XI., a papa Martin V. uvrstio ih je 1424. u prosjačke redove.

sedam_svetih_osnivaca_bdm_3

Serviti su se ubrzo proširili na Italiju i Europu, a tijekom stoljeća i na cijeli svijet. Sedam svetih osnivača servita proglasio je blaženima 1717. papa Klement XI., a svetima 1887. papa Leon XIII. Njihovo štovanje počelo se širiti već u XIV. stoljeću. Danas oko 1000 servita djeluje u 28 zemalja na svim kontinentima. Bave se dušobrižništvom i odgojem, a posebno im je stalo do posvećenog života svojih članova, širenja Radosne vijesti i pobožnosti prema Majci Božjoj, s naročitim obzirom na njezine žalosti. U Rimu vode glasovito papinsko učilište Marianum.

Sveti Evermod iz Ratzeburga

Sveti Evermod (Evermode), belgijski i njemački misionar, redovnik premonstratenz, biskup, apostol Venda, rođen je oko 1100. u pokrajini Hainaut (danas Belgija). Slušao je 1120. u francuskom gradu Cambraiu propovijed svetog Norberta, osnivača reda premonstratenza. Ta ga je propovijed toliko potresla i očarala da se pridružio svetom Norbertu i postano njegov vjerni suradnik i pratitelj na apostolskim putovanjima. Sveti Norbert otišao je s Evermodom u Antwerpen, gdje su se borili protiv krivovjerja i taj je apostolski pohod urodio obilnim plodovima. Mjesec dana prije svoje smrti, 1134., Norbert je postavio Evermoda za poglavara samostana Gottesgnaden (danas dio grada Calbea/Saalea, Sachsen-Anhalt) u središnjoj Njemačkoj. Zatim je 1136. postavljen za poglavara samostana svete Marije u Magdeburgu (Sachsen-Anhalt), u kojem je sveti Norbert nekoć bio biskup i veliki reformator. Iz Magdeburga je Evermod upravljao osnivanjem zajednica premonstratenza u Havelbergu, Jerichowu, Quedlinburgu i Pöhldeu.

U Magdeburgu je Evermod ostao do 1154., kada je imenovan biskupom Ratzeburga (Schleswig-Holstein), na sjeveru Njemačke. U Ratzeburgu je biskup Evermod podigao kaptol kanonika premonstratenza, a potvrdio ga je papa Hadrijan IV. Evermod je bio misionarska duša pa se svim žarom dao na obraćanje još nekrštenih Venda (njemački Wenden), zapadnih slavenskih naroda, plemena i skupina, koji su živjeli u blizini germanskih naselja na sjeveru Njemačke.

Putovao je svojom biskupijom i propovijedao Vendima na njihovom materinjem jeziku. Zbog toga je i dobio častan naslov „apostola Venda". Umro je u Ratzeburgu iscrpljen radom i naporima za Krista Gospodina, na današnji dan, 17. veljače 1178. Njegove relikvije časte se u prvostolnici u Ratzeburgu, koju je on i podigao. Svetim ga je 1728. službeno potvrdio papa Benedikt XIII. Naročito se časti u nadbiskupiji Hamburg i u redu premonstratenza (norbertinaca).

Sveti Bonozije

Sveti Bonozije (Bonosus, Bonoso, Bonosio), biskup Triera, živio je i djelovao u IV. stoljeću. Bio je svećenik trierske biskupije, a mnogo je pretrpio od krivovjeraca arijanaca u vrijeme cara Konstancija II. Pravovjerni trierski biskup, sveti Paulin, nezakonito je svrgnut na saboru u Arlesu godine 353. i protjeran na istok, u Frigiju (antička pokrajina u središnjoj Anatoliji, danas Turska). I Bonozije je čvrsto pristajao uz svetog Atanazija, prvoborca u borbi protiv arijanaca, u obrani Kristovog božanstva. Kad je zatočen i prognan biskup Paulin, njegov svećenik Bonozije izabran je 358. za biskupa u Trieru.

Bazilika u Trieru

Bonozije u početku nije želio prihvatiti tu čast jer je smatrao da je prognani Paulin još uvijek zakoniti biskup. Cara Konstancija to je toliko razljutilo da je Bonozija strpao u zatvor. Tek nakon Paulinove smrti, godine 358., Bonozije je započeo svoju biskupsku službu. Bio je dobar i revan pastir svoga stada, a preminuo je 374. u Trieru. Njegov grob svojevremeno se nalazio u samostanu svetog Simforijana u Zurlaubenu (danas dio Triera). Bonozijeve relikvije čuvaju se i časte u crkvi svetog Paulina u Trieru (Rheinland-Pfalz). Svetog Bonozija štuju osobito vjernici trierske biskupije.

 

Svi datumi

  • Subota, 17. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.