NaslovnaSvetac danaPepelnica, sveti Valentin i sveti Adolf iz Osnabrücka

Pepelnica, sveti Valentin i sveti Adolf iz Osnabrücka

Veljača
Srijeda, 14. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

pepelnica1

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, spomendan kojim počinje korizma. To je dan pokore, razmatranja, strogog posta i nemrsa. Svećenici danas posipaju vjernike pepelom uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti."

Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve, ali također podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan prema onima koji mu se obraćaju pokorna srca.

pepelnica_3

Dobiva se od blagoslovljenih grančica korištenih na Cvjetnicu prethodne godine.

sveti_valentin

Sveti Valentin

Danas slavimo svetog Valentina, rimskog biskupa i mučenika iz III. stoljeća, zaštitnika zaljubljenih. O njemu nema mnogo povijesnih podataka, a ipak je omiljeni svetac u Božjem narodu. Bio je liječnik, svećenik i vjerojatno biskup u Rimu, glasovit po svojoj mudrosti i uzornom životu. Uživao je velik ugled i kod pogana i kod kršćana. Pripisuju mu se mnoga čudesna ozdravljenja. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod kršćana. Posebno se isticao pohađanjem mučenika u zatvoru i vjenčavanjem kršćanskih parova.

Car Klaudije II. Gotski htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za mučeničku smrt. Na pitanje jednog suca što misli o rimskim bogovima, odgovorio je da su oni demoni. Cijela skupština skočila je na noge i tražila njegovu smrt. Car se prestrašio pobune i Valentina predao gradskom prefektu. U zatvoru je Valentin obratio tamničara jer je vratio vid njegovoj kćeri, u koju se po nekim legendama i zaljubio. Prefekt je Valentina dao išibati i kamenovati, a zatim naredio da mu odrube glavu. Dogodilo se to 269. na Flaminijskoj cesti, sjeverno od Rima.

sveti_valentin_crkva_u_podgoracu

Sveti Valentin - crkva u Podgoraču

Na njegovom grobu papa Julije I. sagradio je u IV. stoljeću baziliku. Od V. stoljeća slavi se njegov blagdan (Valentinovo), a kasnije je povezan sa svetkovinom zaljubljenih, ponajviše zbog predaje po kojoj je potajno vjenčavao mlade parove. U nekim zemljama i hrvatskim krajevima raširena je legenda po kojoj se na Valentinovo žene ptice, pa djeci na skrivenim mjestima u grmlju i na drveću ostavljaju ostatke svadbene hrane i pića. Svetog Valentina zazivaju kod padavice, nesvjestice i kuge, a zaštitnik je zaljubljenih, vjerenika, zaručnika, sretnih brakova, mladeži, pčelara, putnika, proizvođača i prodavača čestitki, ptica i ruža, te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Batina kod Draža u Baranji, Podgorač, Vidovci kod Požege, Gornja Garešnica kod Bereka, Zabok, Cvitović kod Slunja, Josipdol, Kanfanar).

Sretan imendan od srca čestitamo svim Valentinama i Valentinima, Zdravkama i Zdravkima!

Sveti Valentin - župna crkva u Batini

Sveti Adolf iz Osnabrücka

Sveti Adolf iz Osnabrücka (Adolphus, Adolf von Osnabrück ili Adolf von Tecklenburg), njemački biskup, redovnik cistercit, rođen je oko 1185. u Tecklenburgu (okrug Steinfurt, Nordrhein-Westfalen), kao najmlađi sin grofa Simona od Tecklenburga i Ode von Berg-Altena. Kao mladić postao je svećenik, a uskoro i kanonik kölnske nadbiskupije. Kad je posjetio cistercitsku opatiju Kloster Kamp (danas grad Kamp-Lintfort, Nordrhein-Westfalen), doživio je naročitu milost. Potresen primjerom redovnika, koji su u molitvi i pokori težili za kršćanskom savršenošću, stupio je u cistercitski red.

Nije dugo uživao samostanski mir jer je 24. rujna 1217. izabran za biskupa u Osnabrücku (Niedersachsen). Iskazao se kao crkveni obnovitelj, a u sedam godina biskupskog života svjedočio je neprestano samostansku jednostavnost i poniznost. Naročitu pažnju posvećivao je siromasima i gubavcima.

Svim nevoljnicima dijelio je obilnu pomoć, a svesrdno se brinuo za duhovni život svojih vjernika. Na srcu su mu posebno bili samostani u njegovoj biskupiji. Sudjelovao je 1222. u posveti velike cistercitske samostanske crkve u Marienfeldu. Preminuo je 30. lipnja 1224. u Osnabrücku. Brzo su ga počeli štovati kao sveca, a službeno ga je svetim proglasio 1625. godine papa Urban VIII.

 

Svi datumi

  • Srijeda, 14. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).